DIVLJE ŽIVOTINJE
- Naziv divlje životinje koristi se u pravilu za životinja koje žive u svom prirodnom staništu, podalje od čovjeka. To ih razlikuje od pripitomljenih, tako zvanih domesticiranih životinja. U ovu skupinu spada i divljač, životinje koje čovjek lovi, a što je uređeno Zakonom o lovu. U svakodnevnom govoru, pojedine vrste divljih životinja nazivaju se prema srodnim vrstama koje su domesticirane. Tako se sive guske (Anser anser) nazivaju "divljim guskama", a Anas platyrynchos se naziva "divljom patkom", iako to nije jedina vrsta koju bi se moglo ubrojati u ovu skupinu. Danas bi se divljim konjima mogli nazvati još samo Pševalskijevi konji, no naziv se u širem smislu koristi i za mustange, iako su ustvari potomci domesticiranih konja koji su se kasnije odvojili od čovjeka i vratili se životu u prirodi.
- Gotovo svuda na svijetu postoje divlje životinje, no najmanje divljih životinja još živi u divljini koju nije čovjek na neki način preoblikovao. Svaka životinjska vrsta ima određene potrebe u odnosu na okoliš (hrana, mogućnost razmnožavanja, skrivanje od neprijatelja i slično), koje su u dovoljnoj mjeri zadovoljene i u područjima koje je čovjek prilagodio svojim potrebama. Neke su životinje čak razvile naviku korištenja prednosti blizine čovjeka (bijela roda, neke vrste miševa).
- S druge strane, ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gradnja naselja) razorile su, ili u najmanju ruku osjetno smanjile površine na kojima inače žive divlje životinje. Broj divljih životinja koje zbog svojih posebnih potreba ne mogu promijeniti stanište i dalje će se smanjivati.
DIVLJI MEDVJED
- Medvjedi (Ursidae) su životinje koje poznajemo još iz djetinjstva. Tijelo im je krupno, na prvi dojam čak nezgrapno, glava duguljasto okrugla, umjereno izdužena, sa šiljastom, naprijed ravno rezanom njuškom. Vrat je prilično kratak i debeo, uske kratke, a oči malene.
- Medvjedi su rasprostranjeni po čitavoj Europi, Aziji i Americi, a isto tako i u jednom dijelu sjeverozapadne Afrike. Žive u najtoplijim kao i u najhladnijim područjima.
- Velika snaga omogućuje medvjedu da lako odvuče ulovljenu životinju, pa i životinje koje su neznatno teže od njih. Od osjetila im je njuh najoštriji; sluh je dobar, vid osrednji. Pojedine vrste medvjeda se lako pripitomljuju i mogu postati više nego umiljati, ali treba uvijek imati na umu da je to divlja životinja ogromne snage.
DIVLJI ZEC
- Obični (evropski) zec (Lepus europaeus) je autohtona vrsta životinja u Evroaziji (Evropa i zapadna Azija). Liči na kunića, iako ne pripadaju čak ni istom rodu.[1] Međutim, zec nikad ne kopa rupe, a u bijegu se oslanja samo na brzinu, dok kunić, od okota do bijega živi u rupama.[2] Zečevi su plašljivi, a ponašanje često mijenjaju, osobito u sezoni parenja (proljeće) kad se okupljaju radi parenja i postaju manje oprezni.
Opis
Evropski zec jedan je od najvećih dvozubaca, mase obično od 2,5-4,0 (najviše 7,0) kg i dužine 48-75 cm, rep 7–11 cm. Broj zuba: 28.
Leđna i bočna dlaka mu je smeđe-žućkasta hrđavo-smeđa, a a trbuh je sivkasto bijel. Na leđima je kofrčava. Krzno je gusto. Za razliku od nekih drugih evropskih vrsta životinja, kod zečeva nema sezonskih promijena boje dlake, izuzev tokom linjanja. Uši su duge, sa crnim vrhovima, a lice je smeđe s crnim prstenom oko očiju. Zec ima duge i snažne zadnje noge i dlakava stopala. Nema uočljivog spolnog dimorfizma.
Obični zec u prirodi živi do četiri, a u ropstvu maksimalno do 12 godina.
Više saznaj te na linku:https://bs.wikipedia.org/wiki/Evropski_zec
- Vuk (Canis lupus) је sisar iz porodice Canidae. Vuk ima zajedničko porijeklo sa domaćim psom (Canis familiaris), a prema većini eksperata on je praotac svih danas postojećih pasa. Sivi vuk je nekada naseljavao velike dijelove Sjeverne Amerike, Evrope, Azije i Bliskog Istoka, dok je danas, zbog masovnog izlova i uništenja staništa, prisutan na samo nekim navedenim područjima i to u puno manjem broju.
Veličina i težina vukova se jako razlikuje jer nastanjuju vrlo velika i različita područja.Najveći vukovi (žive u šumskim područjima Litvanije, Bjelorusije, Aljaske i Kanade) dosežu dužinu tijela (od vrha njuške do početka repa) do 160 cm, a rep je dugačak još do 52 cm. U ramenima je visok oko 80 cm a mogu doseći težinu do 80 kg. mužjaka i 20 do 25% lakše od njih.
Obična evropska lisica je malog do srednjeg rasta, dugog kitnjastog repa, šiljate njuške i istaknutih ušiju. Boja dlake ispoljava uočljive regionalne razlike, ali najčešće je crveno-smeđa, sa bjeličasto-žutom trbušnom površinom.
- Hrani se manjim sisarima (najčešće glodarma), zečevima, pticama i njihovim jajima ali i strvinama, voćem, žitaricama i otpacima.
- U prirodi lisice uspiju živjeti 2–3 godine, a po zoološkim vrtovima i 8–10. Solitarne su, samotnjačke životinje, a udržuju se u parove u sezoni parenja i u porodičnoj zajednici tokom podizanja mladih. Nema ih u čoporima (kao kod ostalih pasa).
- Iako je korisna za poljoprivredne površine (na kojima uništava mnoštvo malih glodara), od pamtivijeka je proganjana kao "podmukla", "prepredena" i "lukava" štetočina. Po tim obilježjima, i danas se neka karakterna svojstva pojedinaca i ljudskih grupa porede sa lisicom.
Srna
- Srna (obična srna, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe. Odrastao mužjak zove se srndać ili srnjak.
- Po načinu života i ponašanju srna je pretežno danja životinja s maksimumom kretanja popodne i u večernje sate (16-20 sati, ujutro 4-5 i 7-9 sati). ova aktivnost može se podijeliti prema godišnjem dobu u četiri odsjeka s po tri mjeseca. Srna tijekom 24 sata uzima hranu u 8-11 intervala. Prosječan životni vijek je 13-15 a iznimno 17-18 godina. Srna ima sposobnost prekida razvitka zametka (embriotenija), zato da vrijeme leženja padne u povoljniji period. Ponašanje srne spada u t.zv. distancijalni tip. tj. izbjegava život u većim socijalnim formacijama.
Vjeverice je zajednički naziv za životinje iz porodice Sciuridae, iz reda glodavaca.
Tipičan predstavnik ove porodice su vjeverice s dugačkim repom, koje naseljavaju Europu, Aziju i Ameriku. Također, u porodici Sciuridae su i leteće vjeverice, dok leteće vjeverice iz porodice Anomaluridae koja naseljavaju Afriku nisu iz ove skupine. Najpoznatija vrsta vjeverice je Crvena vjeverica.
- Više saznajte na linku:Vjeverica - Wikipedia
Nema komentara:
Objavi komentar